Na ruševinama starog benediktinskog, a kasnije i franjevačkog samostana utemeljeno je sjemenište svećenika glagoljaša. Sjemenište je s prekidima djelovalo do 1879. godine, a danas se u ovom prostoru odvijaju brojne kulturne manifestacije.
Na ruševinama starog benediktinskog, a kasnije i franjevačkog samostana utemeljeno je sjemenište svećenika glagoljaša. Sjemenište je s prekidima djelovalo do 1879. godine, a danas se u ovom prostoru odvijaju brojne kulturne manifestacije.
Staro omiško groblje s mauzolejom obitelji Bonitio-Drašković (1630.) i crkvom Gospe Snježne koja je nastala na temeljima ranokršćanske crkve, jedinstveno je zbog tipa grobnica s uklesanim natpisima na otvorenom. Na groblju se nalazi šest sarkofaga iz rimskog vremena s izvornim oznakama i natpisima, kao i brojne grobnice omiških obitelji od kojih najstarija datira iz 1515. godine.
Staro omiško groblje s mauzolejom obitelji Bonitio-Drašković (1630.) i crkvom Gospe Snježne koja je nastala na temeljima ranokršćanske crkve, jedinstveno je zbog tipa grobnica s uklesanim natpisima na otvorenom. Na groblju se nalazi šest sarkofaga iz rimskog vremena s izvornim oznakama i natpisima, kao i brojne grobnice omiških obitelji od kojih najstarija datira iz 1515. godine.
Ovdje je pronađena ploča kneza Miroslava (XII. st.) – nadgrobni spomenik pisan bosančicom koji svjedoči o slavnoj kneževskoj obitelji Kačića poznatoj po mnogim gusarskim kapetanima koji se spominju u brojnim povijesnim izvorima od Rima do Carigrada.
Mjesto glavne tržnice, trgovine žitom i sajmova. Reprezentativniji izgled poprima početkom 17. st., a uređen je 1811. godine tijekom regulacije riječne obale. Štandarac za zastavu s grbom providura Molina (1671.) ujedno je služio za oglašavanje naredbi i javno kažnjavanje manjih prijestupa.
Mjesto glavne tržnice, trgovine žitom i sajmova. Reprezentativniji izgled poprima početkom 17. st., a uređen je 1811. godine tijekom regulacije riječne obale. Štandarac za zastavu s grbom providura Molina (1671.) ujedno je služio za oglašavanje naredbi i javno kažnjavanje manjih prijestupa.
Ranobarokna građevina, među prvim je obiteljskim kućama sagrađenim uz zapadni gradski zid. Primjer dvokatnice s elegantnim balkonima koji su zbog gradskoga zida postavljani visoko na drugome katu. Na njoj se nalazi spomen ploča koju su Pavlu Caralipeu postavili Ivan Matulić i Ante Benković sa sugrađanima 1811. godine zbog zasluga regulacije riječne obale.
Ranobarokna građevina, među prvim je obiteljskim kućama sagrađenim uz zapadni gradski zid. Primjer dvokatnice s elegantnim balkonima koji su zbog gradskoga zida postavljani visoko na drugome katu. Na njoj se nalazi spomen ploča koju su Pavlu Caralipeu postavili Ivan Matulić i Ante Benković sa sugrađanima 1811. godine zbog zasluga regulacije riječne obale.
Objedinjuje stilske značajke gotike, renesanse i ranog baroka. Crkvom dominira raskošni kameni portal radionice bračke obitelji Bokanić, prozorska ruža, kip sv. Mihovila i grb Omiša. Na zidu iznad bočnog ulaza nalaze se grbovi mletačkih providura. Novi zvonik sagrađen je prema projektu mletačkog inženjera Giovannia Battiste Camozzinija. Posjeduje vrijedne sakralne umjetnine.
Objedinjuje stilske značajke gotike, renesanse i ranog baroka. Crkvom dominira raskošni kameni portal radionice bračke obitelji Bokanić, prozorska ruža, kip sv. Mihovila i grb Omiša. Na zidu iznad bočnog ulaza nalaze se grbovi mletačkih providura. Novi zvonik sagrađen je prema projektu mletačkog inženjera Giovannia Battiste Camozzinija. Posjeduje vrijedne sakralne umjetnine.
Sagrađena na mjestu gotičke crkve koja je 1585. godine temeljito obnovljena. Smještena je ispod omiškog kaštela u žarištu nekadašnjih upravnih tijela komune (gradske lože i pisarnice, a blizu providurove palače). Oltarnu palu, „Silazak Duha svetoga“, naslikao je Jacopo Palma Mlađi (poč. 17. st.).
Sagrađena na mjestu gotičke crkve koja je 1585. godine temeljito obnovljena. Smještena je ispod omiškog kaštela u žarištu nekadašnjih upravnih tijela komune (gradske lože i pisarnice, a blizu providurove palače). Oltarnu palu, „Silazak Duha svetoga“, naslikao je Jacopo Palma Mlađi (poč. 17. st.).
