Ugaona, kvadratna Kopnena kula (Torre di terraferma), preostala nakon rušenja i adaptacije dijelova jugoistočnih gradskih zidina. Uz nju su se nalazila „Vrata od vrtova“, koja su vodila do polja i vrtova na pješčanom poluotoku Punti. Na pročelju kule sačuvani su mletački grbovi iz raznih razdoblja, sa srušenih zidina i providurove palače.
Ugaona, kvadratna Kopnena kula (Torre di terraferma), preostala nakon rušenja i adaptacije dijelova jugoistočnih gradskih zidina. Uz nju su se nalazila „Vrata od vrtova“, koja su vodila do polja i vrtova na pješčanom poluotoku Punti. Na pročelju kule sačuvani su mletački grbovi iz raznih razdoblja, sa srušenih zidina i providurove palače.
Grb Omiša, uzidan s bočne strane dvokatnice sagrađene na mjestu gdje je za vrijeme mletačke uprave bila gradska loža i pisarna. Do njega se nalazi ploča s krilaticom BONUM DE MERO BONO („Dobro nam dolazi iz čistoga dobra“) i godinom 1594.
Grb Omiša, uzidan s bočne strane dvokatnice sagrađene na mjestu gdje je za vrijeme mletačke uprave bila gradska loža i pisarna. Do njega se nalazi ploča s krilaticom BONUM DE MERO BONO („Dobro nam dolazi iz čistoga dobra“) i godinom 1594.
Natpis na nadvratniku svjedoči o gradnji Zapadnih velikih vrata („vrata od rike“) i zidina u vrijeme providura Lorenza Minija. Bočno se nalazi grb providura i grb Omiša.
Natpis na nadvratniku svjedoči o gradnji Zapadnih velikih vrata („vrata od rike“) i zidina u vrijeme providura Lorenza Minija. Bočno se nalazi grb providura i grb Omiša.
Ostaci jednobrodne ranokršćanske crkve s polukružnom apsidom i supselijom. Nedavno istraženi temelji, otkopani 2004. godine tijekom arheoloških istraživanja, spominju se u pisanim izvorima iz 1527. godine. Crkva je posvećena kalcedonskoj mučenici Eufemiji, zaštitnici pravovjerja.
Ostaci jednobrodne ranokršćanske crkve s polukružnom apsidom i supselijom. Nedavno istraženi temelji, otkopani 2004. godine tijekom arheoloških istraživanja, spominju se u pisanim izvorima iz 1527. godine. Crkva je posvećena kalcedonskoj mučenici Eufemiji, zaštitnici pravovjerja.
Spomenik je rad akademskog kipara Kažimira Hraste, dok je arhitektonski dio projektirao arhitekt Viktor Pirović.
Spomenik je rad akademskog kipara Kažimira Hraste, dok je arhitektonski dio projektirao arhitekt Viktor Pirović.
Brončani spomenik postavljen je na predjelu Toreta, uz samu obalu. Ima oblik lepršave zastave s otiscima dlanova članova obitelji poginulih, koji simbolično označavaju neprekinutu povezanost živih s onima koji su živote dali kako bi Hrvatska bila suverena država. Zastava na simboličan način prikazuje i vizure Omiša jer u tlocrtu izgleda kao tok rijeke, a gledana frontalno podsjeća na brda koja okružuju Omiš.
Na spomeniku su upisana imena 65 hrvatskih branitelja iz Omiša poginulih u Domovinskom ratu.
Svečano je otkriven u svibnju 2004. godine.
