Dragi tragatelji za omiškim pričama,
Upravo ste otkrili zanimljivosti i mali rječnik dalmatinskih riječi koje čuva QR kod iz igre “Potraga za klapskom pjesmom”. Dobrodošli ste dodatno istražiti i saznati što se još skriva na mjestima koje ste obišli tražeći je.
Vama koji ste nas pronašli istražujući stranicu visitomis.hr želimo dobrodošlicu u svijet tradicionalne dalmatinske pjesme. Pozivamo vas da nam se pridružite u igri uz koju se vežu zanimljivosti iz nastavka teksta. Posjetite nas u našem uredu, preuzmite brošuru s uputama i krenite u potragu za klapskom pjesmom. Nakon što riješite sve zadatke, čekamo vas s malom nagradom za vaš trud i uspješno obavljene zadatke.
JESTE LI ZNALI?
*Pjevanje bez pratnje glazbenih instrumenata, u kojem ljudski glas jedini stvara glazbu zovemo a cappella. Pjevači tada svojim glasovima stvaraju melodiju, ritam i harmoniju. Izraz a cappella nastao je od alla cappella što se može prevesti kao “na crkveni (kapela) način”, što pak predstavlja povijesnu upotrebu u vjerskoj, zborskoj glazbi.
*Pjesma “Na omiškoj stini” postala je himna grada Omiša 2002. godine. Tekst je napisao Pere Picukarić, uglazbio je maestro Dušan Šarac, a na večeri novih skladbi 26. festivala dalmatinskih klapa u Omišu 1992. izvela je klapa “Luka” iz Ploča.
*Dalmatinska prehrana spada u mediteransku koja je sa španjolskom, ciparskom, grčkom, talijanskom, marokanskom i portugalskom od 2013. godine na UNESCO-ovoj je Reprezentativnoj listi svjetske nematerijalne kulturne baštine. Osim života i prehrane u suglasju s prirodom, karakterizira je i način objedovanja, druženje i okupljanje oko stola.
*Natpis na latinskom BONUM DE MERO BONO može se prevesti dvojako: dobro dolazi iz čistog dobra ili dobro dolazi iz dobrog vina.
*Grb koji se sastoji od križa i buzdovana, službeni je omiški grb nastao u 16. stoljeću.
*Prvi Festival dalmatinskih klapa održan je 1967. godine tijekom tri festivalske večeri (20. i 26. srpnja te 03. kolovoza) i jedne završne večeri (21. kolovoza). Natjecalo se 14. klapa, od kojih je 12 bilo iz Dalmacije, Dugog Rata, Imotskog, Kaštel Lukšića, Makarske, Opuzena, Splita, Trogira, Vranjica i Zadra te 2 izvan Dalmacije, Osijeka iz Slavonije i Mostara iz Bosne i Hercegovine. Uvjerljivu pobjedu, izglasanu od stručnog žirija i publike odnijela je klapa Gusari s Neretve iz Opuzena
*Kuća Festivala dalmatinskih klapa s karakterističnim renesansnim prozorom potječe iz 16. stoljeća. Povodom organizacije Festivala dalmatinskih klapa, njezin tadašnji vlasnik, Josip Vukušić, zvan, Ćućur, ustupio je na korištenje organizatorima te se danas nalazi u vlasništvu FDK. Zaštićeno je kulturno dobro. Prozor ukrašava luneta s grbom obitelji Tomadelli. Na dovratku je grb plemićke omiške obitelji Caralipeo-Despotović.
*Stalni postav izložbe FDK nalazi se na adresi Petra Preradovića 6 u Omišu. Ovdje možete prošetati kroz prvih pedest godina postojanja Festivala, otkrivajući brojne zanimljive detalje. Osim postava izložba sadrži i suvenirnicu s raznim uspomenama koje možete ponijeti sa sobom.
*Stručno tijelo Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu predložilo je klapsko pjevanje za upis na UNESCO - ovu listu na 7. sastanku održanog u Parizu od 3. do 7. prosinca 2012. godine. Odbor je 05. prosinca prijedlog jednoglasno prihvatio te uvrstio klapsko pjevanje na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
* Autor skulpture Ribar plete svoju mrižu je Kažimir Hraste, autor nekoliko omiških spomenika i plakata Festivala
𝄞 MALI RJEČNIK DALMATINSKIH RIJEČI
brnistra - mirisna biljka od koje su se nekada radili konopi
bukara - drvena čaša za vino
bura - najjači vjetar istočne obale Jadrana
ćiriti - viriti
fešta - zabava
furešti - stranci
gušt - užitak
isfrižano - izgrebano
jugo - vjetar svojstven Jadranskom moru, puše s mora na kopno
kaleta - uličica
kašeta - kutija (posuda) za prijenos i privremeno držanje ribe
kužina - kuhinja
leut - hrvatski tradicijski brod
marenda - obrok između doručka i ručka, užina
nevera - nevrijeme
pjaceta - mali gradski trg
pjat - tanjur
ponistra - prozor
spiza - hrana
škale - stepenice
štorija - priča
teća - kuhinjska posuda, zdjela u kojoj se kuha
Svečana pjesma Grada Omiša
“NA OMIŠKOJ STINI”
Dušan Šarac – Pere Picukarić
NA OMIŠKOJ STINI
Dok Cetina teče uvik će nas biti
Čvrsti smo ka’ stina, dragi Bog nas štiti
Tukli su nas vitri, nevere od rata
Al’ slomili nisu granu od Hrvata
Zavonjalo smilje s krša, zapivali grdelini
Hrvatski se barjak vije na omiškoj stini
Ponosno i sad leprša taj barjak od zlata
Omiška je stina simbol nas Hrvata
Živi’ će nam ime makar granu sikli
Resti će nam sime ovdi di smo nikli
Tukli su nas vitri, nevere od rata
A slomili nisu granu od Hrvata
Zavonjalo smilje s krša, zapivali grdelini
Hrvatski se barjak vije na omiškoj stini
Ponosno i sad leprša taj barjak od zlata
Omiška je stina simbol nas Hrvata